Ovo je glavno značenje pojma Beč. Za druga značenja, pogledajte Beč (razdvojba). |
Beč (
Savezni glavni grad Beč,
standardni njemački:
Bundeshauptstadt Wien,
bečki njemački:
Bundeshauptstod Wean,
mađarski:
Bécs,
slovački:
Viedeň,
slovenski: Dunaj),
glavni i najveći grad
Austrije, i jedna od devet
austrijskih saveznih zemalja.
Grad leži na obalama
Dunava, 40 km od granice sa
Slovačkom i slovačkoga glavnoga grada
Bratislave. Ima oko 1,6 milijuna stanovnika (petina stanovništva Austrije). Simbol Beča jest
katedrala sv. Stjepana, sjedište bečkoga
nadbiskupa, a zaštitnik grada jest
sveti Leopold. Administrativno je podijeljen na 23 okruga (njem.
Bezirk).
Sjedište je nekoliko međunarodnih organizacija:
OPEC-a (Organizacije zemalja izvoznica nafte),
IAEA-e (Međunarodne agencije za atomsku energiju) i
UNIDO-a (Organizacije za industrijski razvoj Ujedinjenih naroda).
Povijest
Beč su osnovali
Kelti oko godine
500. pr. Kr.. Godine
15. pr. Kr. postaje pogranični grad (
Vindobona) u sustavu obrane
Rimskoga Carstva od
germanskih plemena na sjeveru. U 13. st. gradu je zaprijetilo
Mongolsko Carstvo koje se prostiralo preko većega dijela današnje
Rusije i
Kine. Nakon smrti svojega vođe, Mongoli su se povukli iz
Europe.
U srednjem vijeku postaje sjedište dinastije
Babenberg, a kasnije
1440. i
Habsburgovaca te posljedično tomu glavni grad
Svetoga Rimskoga Carstva i, kasnije,
Austro-Ugarske Monarhije. Od
1527. do
1918. Beč je bio glavni grad država kojima je pripadao i veći dio
Hrvatske pa je odigrao značajnu ulogu u povijesti
hrvatskoga naroda. Tako je u Beču razdoblju od 1624. do 1783. djelovao
hrvatski kolegij, koji je prvotno djelovao u
Grazu. U 16. i 17. st. u blizini grada dvaput je poražena
Osmanska vojska (
Opsada Beča 1529. i
1683.). Godine
1679. grad je pogodila epidemija kuge koja je ubila trećinu stanovništva.
Godine
1815. u njem je održan
Bečki kongres na kojem je ustanovljen politički poredak nakon
Napoleonova poraza, a koji se održao s manjim izmjenama sve do
Prvoga svjetskoga rata.
Bečko sveučilište osnovano je
1365. Na njem su se školovali mnogi studenti iz Hrvatske, a i prvo hrvatsko moderno sveučilište,
Sveučilište u Zagrebu osnovano je prema bečkomu uzoru
1874. U Beču je dio svoje karijere kao profesor
slavistike proveo hrvatski jezikoslovac
Vatroslav Jagić.
Nakon raspada Austro-Ugarske
1918. Beč postaje glavni grad Republike Austrije i njegovo se značenje smanjuje. Godine
1938. Austriju je
Anschlussom pripojila
Njemačka te je grad izgubio status glavnoga grada. Dana
2. travnja 1945. Crvena armija
pokrenula je ofenzivu te oslobodila grad od opsade. Tijekom rata
uništeno je tisuće javnih i privatnih zgrada. Nakon završetka rata
Austrija je odvojena od
Njemačke te je gradu vraćen status glavnoga grada. U doba
Hladnoga rata Beč je kao prijestolnica neutralne Austrije bio jedno od središta međunarodne špijunske aktivnosti.
Zemljopis i klima
Beč se nalazi u sjeveroistočnoj Austriji na najistočnijem proširenju
Alpa. U doba prvih naselja grad se nalazio na južnoj strani
Dunava, a danas se proteže na obje strane rijeke. Nalazi se na nadmorskoj visini od 151 m do 524 m. Prema
Köppenovoj klasifikaciji klime grad se nalazi na prijelazu iz
oceanske u
umjereno kontinentalnu klimu. Ima topla ljeta s prosječnim temperaturama od 22 do 26 °C te relativno hladne zime s prosječnim temperaturama oko 0 °C.
Znamenitosti
Muzej povijesti umjetnosti
Stari grad
Povijesno središte Beča (
Innere Stadt) upisano je na
UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi 2001. godine zbog bogatstva arhitekture koja uključuje
barokne dvorce s
parkovima, građevine bečkoga
neoklasicizma (
Gründerzeit), ali i
urbanistički kompleks
Ringstraße iz 19. st., u kojem se izmjenjuju građevine,
spomenici i parkovi, ali i zbog njezine važnosti u razvoju
klasične glazbe. Tu se nalaze znamenite građevine:
Ostale znamenitosti
- Muzej Liechtenstein posjeduje djela velikih umjetnika kao što su: Rembrandt, Rubens i Van Dyck
- Etnološki muzej (Museum für Völkerkunde) posjeduje Montezuminu perjanicu
- Likovna akademija
- Zabavni parkovi Prater i Wiener Riesenrad
Turizam
Beč je u svjetskim razmjerima odavno postao i omiljeno turističko
odredište, ponajviše zahvaljujući mnogobrojnim raskošnim
kulturno-povijesnim spomenicima iz doba
Austro-Ugarske Monarhije,
raznolikoj kulturnoj ponudi i naslovu glazbene prijestolnice u kojoj su
između ostalih živjeli i stvarali poznati glazbenici kao što su
Beethoven ili
Mozart. U gradskom središtu (
Innenstadt) nalazi se veličanstvena
katedrala sv. Stjepana te brojni spomenici uvršteni na listu
svjetske kulturne baštine. U neposrednoj su blizini i
Bečka državna opera (
Wiener Staatsoper), ulica
Kärntner Straße - najfrekventnija pješačka zona Austrije, poznati hoteli, kavane i slastičarnice, kao i znameniti
Ring, odnosno ulica Ringstraße, koja kao prsten okružuje središte grada. Od
1980.
godine u Beču se razvila živahna i raznovrsna noćna scena s
ugostiteljskim četvrtima, umjetničkim galerijama, noćnim klubovima,
jazz barovima i priredbama svake vrste.
Veliki broj posjetitelja u Beč dolazi u mjesecu prosincu kada se u gradu održavaju i brojni božićni sajmovi na otvorenom (
Weihnachtsmarkt), od kojih je najpoznatiji
Christkindlmarkt, koji se pred Gradskom vijećnicom održava od
1975. godine. Većina bečkih znamenitosti može se posjetiti tijekom cijele godine kao npr. dvorci
Schönbrunn,
Hofburg i
Belvedere ili poznati muzejski kompleks
MuseumsQuartier.
Najveći broj gostiju ili oko 60% posjećuje Beč ipak tijekom ljetne
sezone. Najveći broj turističkih noćenja ostvaruju gosti iz Njemačke, a
slijede ih domaći gosti iz ostalih osam austrijskih saveznih pokrajina.
Veliki broj posjetitelja dolazi i iz Italije, SAD-a, Španjolske, Velike
Britanije, Japana, Švicarske, Francuske, Nizozemske i Rusije.
Posljednjih godina posebno su porasla noćenja gostiju iz
istočnoeuropskih te arapskih i azijskih zemalja. Godine 2005. Beč je
ostvario oko 8,8 milijuna noćenja (s okolicom oko 9,5 mil.), dok se u
2006. očekuje oko 9,2 mil. noćenja.
Gradovi prijatelji
Beč je zbratimljen sa sljedećim gradovima:
Panorama grada sa Am Himmela 2005.
Galerija
Vanjske poveznice
Ostali projekti
Nema komentara:
Objavi komentar