Republika Irak je
država u jugozapadnoj
Aziji. Obuhvaća područje
Mezopotamije između rijeka
Eufrat i
Tigris i susjedna planinska i pustinjska područja. Na jugoistoku kratkom obalom (58 km) izlazi na
Perzijski zaljev. Na jugu graniči s
Kuvajtom i
Saudijskom Arabijom, na zapadu s
Jordanom i
Sirijom, na sjeveru s
Turskom i na sjeveru i istoku s
Iranom.
Stanovništvo Iraka nije etnički i vjerski homogeno, iako je
Islam najzastupljenija religija i pripada mu više od 95% stanovništva. Tri dominantne zajednice su
Arapi-
šijiti (oko 60% stanovništva),
Arapi-
suniti (oko 20%) i
Kurdi (oko 15%).
Povijest
Nakon što je vojnom akcijom srušen režim dotadašnjeg predsjednika
Saddama Huseina Irak se od travnja
2003. do lipnja
2004. nalazio pod okupacijom međunarodne koalicije pod vodstvom
SAD-a. Dana
28. lipnja 2004. vlast je predana privremenoj iračkoj vladi koja je
30. siječnja 2005.
provela izbore za Prijelaznu skupštinu. Američke, britanske i snage
nekoliko drugih zemalja i dalje su u velikom broju prisutne u Iraku i
bore se protiv iračkih gerilaca koji se protive okupaciji ili teže
stvaranju
islamske države.
Iračko gospodarstvo se temelji na proizvodnji
nafte. Proizvodnja nafte trenutno je ograničena zbog oštećenja infrastrukture za ekstrakciju i transport i nesigurnosti u zemlji.
Geografija i priroda
Visoke planine, riječni krajobrazi, pustinja i uzak dio morske obale dominante su reljefne cjeline iračkoga pejzaža.
Planine
Na sjeveroistoku Iraka, iz susjedne
Turske, u ovu se zemlju pruža planinski lanac Taurus, a na istoku, iz smjera
Irana, lanac Zagros,
Iransko gorje.
Ovi su planinski lanci uglavnom strmi i goli, a njihovi vrhovi
premašuju visinu od 3000 metara. Prema središtu zemlje, planine postaju
sve niže i prelaze u dolinu rijeka
Eufrat i
Tigris
Eufrat i Tigris
Regija između rijeka Eufrata i Tigrisa naziva se
Mezopotamija
i predstavlja žitnicu bliskoistočnih zemalja. Rijeke teku kroz Irak sa
sjeverozapada prema jugoistoku. Središnji dijelovi njihovih tokova
natapaju polja i plantaže agruma i palmi datulja podignute na mjestu
posječenih šuma u kojima su najzastupljenija bila stabla
hrasta,
platana,
vrbe i
topole.
Donje tokove ovih rijeka prate močvarna područja s puno trstike koja su
stanište brojnih ptica selica. Oko 150 kilometara sjeverno od ušća u
Perzijski zaljev Eufrat i Tigris se spajaju u rijeku
Sat al-Arab.
Iračka morska obala duga je oko 60 kilometara. Na zapadu toka rijeke
Eufrat reljef se postupno uspinje prelazeći u Sirijsku pustinju, koja se
prostire i po susjednim zemljama. U ovom prirodnom prostoru vegetacija
je pustinjska s tek pokojim grmom trave ili trnovitim trajnicama.
Klima
Irak se nalazi u suhoj klimatskoj zoni. Ljeta su vruća i s malo
oborina, a zime blage i vlažne. Dok u Sirijskoj pustinji mogu proći
godine a da ne padne kiša, u planinskoj regiji na sjeveroistoku zemlje
zimi pada snijeg. Godišnja razina padalina u ovom području prelazi 1000
milimetara, dok je u
Mezopotamiji količina oborina uglavnom manja od 30 milimetara. U
Bagdadu,
glavnom gradu zemlje, koji je smje[ten i u njezinu središtu, prosječna
temperatura u siječnju iznosi 9°C, a u srpnju 33°C. Temperaturne
vrijednosti nerijetko ljeti pređu ekstremnu granicu od 50°C.
Provincije u Iraku
Irak je podijeljen u 18
provincija (
Arapski:
muhafadhat, jednina -
muhafadhah,
Kurdski: پاریزگه
Pârizgah). Provincije se dalje dijele u
distrikte -
qadhas.
Vanjske poveznice
- Sestrinski projekti
Nedovršeni članak Irak koji govori o državi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
Nedovršeni članak Irak koji govori o državi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
Nema komentara:
Objavi komentar