Šljiva | ||||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
![]()
Šljive
|
||||||||||||||||
Status zaštite | ||||||||||||||||
Sistematika | ||||||||||||||||
|
||||||||||||||||
Područje života | ||||||||||||||||
Šljiva.Slastan sočan plod istoimene voćke, Jede se svježa i sušena a
služi i za proizvodnju rakije, pekmeza, džemova i pripremi nekih jela
kao što su knedli.
RH ima prednosti u odnosu na zapadnoeuropske zemlje, u vidu ekoloških uvjeta i kakvoće plodova. Osobitu kvalitetu pokazuje domaća sorta Bistrica koja je dobro poznata, ali je zapuštena u uzgoju.
Filogenetski promatrano, šljiva pripada istom rodu (Prunus) u koji spadaju i bjelošljiva , badem, breskva, marelica, višnja , lovorvišnja , trešnja i džanarika koji kao plod imaju košticu. Rod Prunus sadrži nekoliko podrodova, među kojima je i podrod Prunus, koji se dalje dijeli na tri sekcije: Prunus (šljive Starog Svijeta), Prunocerasus (šljive Novog Svijeta) i Armeniaca (marelice).
Podrod Prunus se od ostalih podrodova razlikuje po tome što ima usamljene terminalne i lateralne pupoljke, kao i glatku košticu. Ovakvo čisto morfološko razlikovanje podrodova ima praktični značaj, ali se u novijim filogenetskim istraživanjima pokazala mala taksonomska vrijednost takvih karaktera u rodu Prunus.
U 100g šljiva se nalazi: | |||||||
kCal | kJ | vode | masti | kalij | kalcij | magnezij | vitamin C |
47-48 | 197-206 | 84-86 g | 0,2 g | 221 mg | 14 mg | 10 mg | 5 mg |
![]() |
U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Šljiva (Prunus domestica) |
![]() |
U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Šljiva |
![]() |
U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Šljive (staroga svijeta) |
![]() |
Wikivrste imaju podatke o: Šljiva (Prunus domestica) |
![]() |
Pogledajte rječničku natuknicu šljiva u Wječniku, slobodnom rječniku. |

Nema komentara:
Objavi komentar