petak, 25. rujna 2015.

velika kladusa


Velika Kladuša

Velika Kladuša
 Ovaj članak ili dio članka sadrži zastarjele podatke. (Rasprava)
Nadopunite članak novijim podacima i uklonite ovaj predložak.
Velika Kladuša
VelikaKladusa Municipality Location.png
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine

Županija Unsko-sanska

Sjedište Velika Kladuša

Načelnik Edin Behrić

Površina 331.5 km²

Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća
52.908 (1991.)
{{{gustoća}}}/km²
Velika Kladuša je grad i središte općine na krajnjem sjeverozapadu Bosne i Hercegovine. Jedna je od osam općina Unsko-sanske županije. Smještena je na krajnjem sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine

Sadržaj

Povijest

Velika Kladuša se prvi put spominje 30. listopada 1280. po imenu "Cladosa". Za vrijeme Bizantskog Carstva, pretpostavlja se da je broj stanovnika u gradu počeo polako rasti. Od 10. stoljeća do 1464., Velika Kladuša je bila pod upravom Hrvatskog Kraljevstva. Oko 1464. Osmansko Carstvo se širi prema ovoj regiji, a grad je konačno osvojen 1633. Velika Kladuša će kasnije postati središte osmanske ekspanzije u susjednoj Hrvatskoj, kao i ostatak Europe. Na početku okupacije Bosne i Hercegovine od strane Austrougarske 1878., Velika Kladuša, zajedno s drugima u regiji, je digla najveći otpor u regiji. Ipak, ona se razvila otvaranjem škola, uvođenje zemljišnih knjiga, a građene su džamije i katoličke crkve. U vrijeme rata u BiH od 1993. do 1995. bila je središte Republike Zapadne Bosne pod Fikretom Abdićem.

Zemljopis

S južne strane graniči s općinama Unsko-sanske županije Bužim i Cazin, a sa zapada, sjevera i istoka s Republikom Hrvatskom, odnosno općinama Cetingrad, Vojnić, Topusko, Glina i Dvor. Upravno je područje općine podijeljeno na 14 mjesnih zajednica, različitih po površini i po broju stanovnika.
Geoprometni položaj Velike Kladuše je veoma značajan za njezino stanovništvo, za Unsko-sansku županiju i Bosnu i Hercegovinu u cjelini. Mnogi je nazivaju "kapijom Bosne". Njenim područjem prolazi magistralna cesta M4-2 koja je povezana sa središtem županije na jugu, a na sjeveru s gospodarskim središtima u Hrvatskoj.
Zemljište općine Velika Kladuša predstavlja jedan od najvažnijih čimbenika u razvoju općine s obzirom na zemljopisni položaj, klimatske i hidrološke prilike, geološke i pedološke karakteristike. Od ukupne površine zemljišta najveći postotak predstavlja poljoprivredno zemljište - 22,375 ha ili 67,48% ukupnog područja.

Stanovništvo

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Velika Kladuša
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Velika Kladuša imala je 52.908 stanovnika, raspoređenih u 49 naselja.
Stanovništvo općine Velika Kladuša
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Muslimani 48 305 (91,29%) 40 238 (88,39%) 32 110 (88,99%)
Srbi 2.266 (4,28%) 2.456 (5,39%) 2.845 (7,88%)
Hrvati 740 (1,39%) 701 (1,53%) 742 (2,05%)
Jugoslaveni 993 (1,87%) 1758 (3,86%) 191 (0,52%)
ostali i nepoznato 604 (1,14%) 367 (0,80%) 191 (0,52%)
ukupno 52 908 45 520 36 079

Velika Kladuša (naseljeno mjesto), nacionalni sastav

Velika Kladuša
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Muslimani 5.391 (78,10%) 3.823 (73,43%) 2.343 (82,76%)
Srbi 540 (7,82%) 515 (9,89%) 226 (7,98%)
Hrvati 186 (2,69%) 202 (3,88%) 131 (4,62%)
Jugoslaveni 586 (8,49%) 598 (11,48%) 68 (2,40%)
ostali i nepoznato 199 (2,88%) 68 (1,30%) 63 (2,22%)
ukupno 6.902 5.206 2.831

Naseljena mjesta

Bosanska Bojna, Brda, Bukovlje, Crvarevac, Čaglica, Čelinja, Dolovi, Donja Slapnica, Donja Vidovska, Elezovići, Glavica, Glinica, Golubovići, Gornja Slapnica, Gornja Vidovska, Grabovac, Gradina, Grahovo, Johovica, Klupe, Kudići, Kumarica, Mala Kladuša, Marjanovac, Miljkovići, Mrcelji, Nepeke, Orčeva Luka, Podzvizd, Poljana, Polje, Ponikve, Rajnovac, Stabandža, Šabići, Šestanovac, Šiljkovača, Šmrekovac, Šumatac, Todorovo, Todorovska Slapnica, Trn, Trnovi, Vejinac, Velika Kladuša, Vrnograč, Vrnogračka Slapnica, Zagrad i Zborište.
U općini je 1991. živjelo 52,908 stanovnika, dok područje općine iznosi 331,55 km2 što ovu općinu uvrštava u najgušće naseljene prostore Bosne i Hercegovine. Procjenjuje se da danas općina ima oko 44,350 stanovnika.

Mjesne zajednice

Na popisu stanovništva 1991., Općina Velika Kladuša je imala 49 naseljenih mjesta raspoređenih u 12 mjesnih zajednica:
Gradske mjesne zajednice
Seoske mjesne zajednice
Poslije potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, općina Velika Kladuša je u cjelini ušla u sastav Federacije BiH.

Gospodarstvo

Ranih 1980-ih godina Velika Kladuša je ostvarila najveći gospodarski procvat u povijesti svog postojanja. U tom vremenu ostvaren je ravnomjerni gospodarski razvoj općine kao cjeline jer su na području svake mjesne zajednice izgrađeni gospodarski kapaciteti poljoprivredno-prehrambenog kombinata "Agrokomerc" d.d. sa značajnom biološkom, poljoprivrednom i prerađivačkom proizvodnjom. Prepoznatljivosti Velike Kladuše svakako su doprinijeli i "Saniteks" d.d. u tekstilnoj industriji i "Grupex" d.d. u građevinarstvu i proizvodnji betonskih konstrukcija.
Do sada izvršenim geološkim istraživanjima utvrđene su pojave i ležišta nemetalnih i metalnih mineralnih sirovina. Od nemetalnih mineralnih sirovina značajnija su nalazište barita (intenzivna eksploatacija od 1948.), vapnenca i dolomita. Metalne mineralne sirovine su nedovoljno istražene i eksploatirane na području općine, iako se procjenjuje da se ležišta Mangana na ovom području mogu svrstati među najveća u Europi.
Za gospodarstvo općine nisu zanemariva ni ostala prirodna bogatstva kojima ovo područje obiluje kao što su tekuće i termalne vode, 9.057 ha šumskog zemljišta pokrivenog mješovitim šumama bukve, hrasta kitnjaka i pitomog kestena.

Infrastruktura općine

Cestovnu mrežu općine čine magistralna cesta M-4.2 dužine 16.6 km, regionalne ceste dužine 79 km i lokalne ceste dužine 103 km. Područje općine je sa svim graničnim općinama povezan asfaltiranim cestovnim pravcima. Elektroenergetski objekti na području općine uključeni su u jedinstveni elektro-energetski sustav BiH i napajaju se preko mjesne TS 110/35/10 kV koja je dalekovodom 110 kV priključena na 110 kV elektro mrežu. Na području općine ima više od 140 distributivnih TS koje osiguravaju preko niskonaponske mreže dužine oko 850 km preko 9.000 domaćinstva, industrijska postrojenja i ostale kapacitete općine. Sva domaćinstva na području općine su elektrificirana.
Telefonska-fiksna mreža pokriva gotovo cjelokupni prostor općine. Digitalna centrala s preko 10.000 telefonskih priključaka, uz područne telefonske centrale u zonalnim centrima općine, može zadovoljiti potrebe svih domaćinstava, industrije, uslužnih djelatnosti, javnih ustanova i ostalih pravnih osoba na području općine Velika Kladuša.

Spomenici i znamenitosti

Gradska džamija
Specifičnost geoprometnog položaja područja općine Velika Kladuša ogleda se i u specifičnom kulturno-povijesnom naslijeđu baštinjenom pod utjecajima Istoka i Zapada, neprekidnom smjenom perioda stvaranja i razdoblja razaranja. I pored toga ovo područje ima rijetke i izuzetno zanimljive objekte kulturno-povijesnog i graditeljskog naslijeđa:
  • srednjovjekovni gradovi (utvrde): Stari grad Kladuša , Podzvizd, Todorovo, Vrnograč,
  • rimski lokaliteti "Crkvine",
  • lokalitet "Hrnjičin bunar"
  • neistraženi lokaliteti nestalih srednjovjekovnih utvrda i crkvi,
  • Gradska džamija (iz 1901. godine),
  • spomen-područje iz povijesti NOB-a (spomenici palim borcima, žrtvama te spomen-biste narodnim herojima ovog kraja),
  • objekti tradicionalne krajiške arhitekture (brojne vodenice potočare, krajiške muslimanske kuće, tzv. dimalučare).

Obrazovanje

  • Osnovne škole: 10 središnjih osnovnih škola i 21 četverorazredna područna škola
  • Srednje škole: jedna opća gimnazija i dvije srednje mješovite škole
  • Predškolsko obrazovanje: dječji vrtić

Zdravstvo

  • Zdravstvena ustanova Dom zdravlja Velika Kladuša s 7 područnih zdravstvenih ambulanti
  • Socijalna zaštita: Javna ustanova Centar za socijalni rad Velika Kladuša

Kultura

Javna ustanova Centar za kulturu i obrazovanje "Zuhdija Žalić" u svom sastavu ima kinodvoranu s 250 sjedišta, knjižnicu, izložbeni prostor za stalni postav umjetničkih slika i prigodne izložbe. Pri Centru djeluje KUD "Tono Hrovat" s 150 članova u ženskom gradskom zboru, dramskoj i plesnoj skupini. U Mjesnoj zajednici Vrnograč djeluje KUD "Vrnograč" s preko 80 članova. Kulturno-umjetnička društva su glavni nositelji razvoja amaterizma u području kulture.
Udruge:
  • Demokratska organizacija mladih Velika Kladuša (DOMVK),
  • Udruženje za brigu i prava djeteta "Naša djeca" Velika Kladuša,
  • HO "Svjetlija budućnost",
  • Udruženje "Stope znanja",
  • Udruženje žena Bošnjakinja",
  • Lovačko društvo "Fazan"
  • Lovačko društvo "Veteran",
  • Udruženje ribolovaca "Štuka",
  • Udruženje likovnih umjetnika Velika Kladuša.

Šport

  • NK "Krajišnik"
  • NK Mladost (MZ Vrnograč)
  • FC ABC (MZ Podzvizd)
  • Košarkaški klub "Krajišnik"
  • Karate klub "Saniteks"
  • Karate klub "23. februar"
  • Konjički klub "Krajišnik"
  • Sportsko društvo "Polet Šumatac"
  • Nogometa škola "Lav"
  • Omladinska nogometna škola "Kladuša 2008"

Izvor

  • Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
  • internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/Podaci/nacion%20po%20mjesnim.pdf

Vanjske poveznice

Objavio/la u

Nema komentara:

Objavi komentar

Pretplati se na: Objavi komentare (Atom)