Jamajka je otočna
država u
Karipskom moru, južno od
Kube i zapadno od
Hispaniole.
Povijest
Ime države potječe od imena
Xamayca ("zemlja šume i vode") koje su joj dali pripadnici prvobitnog stanovništva. Narodi
Arawak i
Taino doselili su na Jamajku iz
Južne Amerike između
1000. pr. Kr. i
400. pr. Kr..
Kolumbovim iskrcavanjem
1494. Jamajku zauzimaju
Španjolci, a
1655.
Englezi. Tijekom britanske vladavine Jamajka postaje najveći svjetski izvoznik
šećera, što je postignuto masovnim dovoženjem robovske radne snage iz
Afrike. Nakon niza pobuna ropstvo je ukinuto
1838.
Jamajka je pomalo dobijala neovisnost od Ujedinjenog kraljevstva:
1958. je postala provincijom u sklopu
Federacije Zapadnih Indija, a punu samostalnost nakon napuštanja Federacije,
1962 godine.
Zemljopis
Ovaj brdoviti otok vrh je podvodnog planinskog lanca. Nabrano gorje
proteže se Jamajkom u smjeru zapad-istok. Na istoku ovaj masiv dostiže
svoju najveću visinu na vrhu
Blue Montain Peak, koji je 2256 metara iznad mora. Oko dvije trećine površine ove zemlje zauzimaju
vapnenačke zaravni
koje se terasasto spuštaju prema moru. Zbog topivosti vapnenačke
podloge i velikih količina oborina prostrana područja Jamajke pretvorena
su
krške krajolike. Podzemni sustavi špilja nastali su u teško pristupačnom području pod imenom
Cockpit Country na sjeverozapadu otoka. Veliki krški bazeni, takozvani
Interior Valleys, središta su agrarne proizvodnje. U mnogim krškim šupljinama vremenom su se nakupile velike količine
boksita koji se vodi radi proizvodnje
aluminija. Sjeverna obala obrubljena je dugačkim pješčanim plažama, a šira priobalna nizina na jugu djelomice je močvarna.
Klima
Klimu Jamajke obilježavaju visoke temperature tijekom cijele godine i
velike količine oborina. Srednja mjesečna temperatura u srpnju,
najtoplijem mjesecu, iznosi oko 27°C, a u siječnju oko 25°C. Na količinu
padalina utječe položaj reljefa u odnosu na
pasatne vjetrove.
Na vjetru izloženim obroncima planina godišnja količina oborina može
premašiti 5000 mm, a u područjima u zavjetrini, prije svega na južnoj
obali, može ih biti manje od 1000 mm. Najkišovitija razdoblja su
svibanj/lipanj i listopad/studeni.
Biljni svijet
Kišna šuma je očuvana još samo u tragovima u brdskim područjima.
Vapnenačke zaravni zauzimaju velike površine i prekrivene su travom.
Biljnom slikom obale dominiraju kokosove palme i
mangrove. Osobitost flore Jamajke su stabla
gvajka od čijeg se drva izrađuju kugle za kuglanje. Ostalo autohtono drveće je, između ostalog,
mahagonij,
cedar,
pimentovac i
ceiba, nacionalno drvo Jamajke.
Ekonomija
Najveći dio ekonomije Jamajke čine
poljoprivreda,
rudarstvo,
turizam, financijske usluge i usluge osiguranja. Turizam i rudarstvo donose najviše strane devizne dobiti.
Stanovništvo
Kultura Jamajke je najvećim dijelom mješavina afričkih kultura i
anglo-irske kulture, sa španjolskim i izvornim indijanskim utjecajima.
Većina stanovništva je miješanog crnačkog, indijanskog, engleskog,
irskog i drugih europskih podrijetla. Čistog rasnog stanovništva ima
manje od 1%. Oko tri četvrtine stanovništva je
kršćanske vjere, dok ostatak čine različite religije, uključujući
rastafarijanstvo.
Popis indijanskih plemena (prema Swantonu[1]):
Izvori
Nedovršeni članak Jamajka koji govori o državi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
Nedovršeni članak Jamajka koji govori o državi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
Nema komentara:
Objavi komentar